logotitle

Kontakt    icnfb  icnig  ictw  icnyt  

img_20160902_182508_28932213914_o.jpg

U vezi sa izjavama gospodina Ibre Berila, načelnika Općine Trnovo, koje je dao agenciji FENA 14. 12. 2014. godine, javnosti želimo skrenuti pažnju na nekoliko bitnih činjenica koje su tom prilikom, slučajno ili namjerno, izostavljene.

Naime, plasiranje informacija o tobožnjim zabranama koje sprečavaju ekonomski razvoj Trnova, za cilj ima isključivo odbranu djelovanja određenih interesnih grupa i lobija: energetskog, građevinskog i šumarskog. Nacionalni parkovi u pravilu imaju nekoliko zona zaštite - nukleus i periferne - pa bi upravo u potonjim moglo doći do ekspanzije gradnje odgovarajućih turističkih objekata, umjesto betonskih monstruma koji su, svjedoci smo, nikli širom Bjelašnice u proteklih sedam godina, kada je područje uživalo status “područja od značaja za FBiH”. S druge strane, nukleusi, poput kanjona Rakitnice, treskavičkih jezera i drugih bisera prirodnog naslijeđa, koje je gdin. načelnik i sam spomenuo, ostali su bez adekvatne zaštite i prepušteni su krivolovcima, negativnim uticajima nekontrolisane gradnje i neodgovornim “gospodarima” šuma.

Svako može vidjeti da su Bjelašnica i Igman više izbrazdani šumskim vlakama, kojima se izvlači posječena šuma, nego biciklističkim stazama. Stoga, nije najjasnije o kakvom problemu gdin. načelnik priča u vezi sa izgradnjom biciklističkih staza – one su redovan sadržaj nacionalnih parkova, ali prizori koje za sobom ostavljaju šumarska preduzeća, na žalost, nisu. Na tvrdnju da je Trnovo "jedina općina bez deponija" ostali smo bez komentara. Upravo zbog divlje deponije, na jednom od najposjećenijih turističkih lokaliteta, Gradina-Umoljani, domaći planinari se moraju crveniti pred stranim turistima, dok su u šumama česta aktivna odlagališta kamionskih guma i ambalaže od motornog ulja.

Razumijemo potrebu za ekonomskim iskorištavanjem prirodnih ljepota, iako ne vidimo bitnu razliku između naplaćivanja ekoloških taksi i ulaznica u zaštićeno područje. Smatramo da zbog loše definisanih nadležnosti, u vezi sa upravljanjem zaštićenim područjima, ne bi smjele ispaštati prirodne vrijednosti, jer smo u opasnosti da zbog nedostatka adekvatne zaštite ostanemo bez njih.

Na koncu, izuzetno nas raduje podatak koji je gdin. načelnik iznio o godišnjem broju posjetilaca Bjelašnice, njih čak 500.000, što je snažan argument za što hitnije uspostavljanje zaštićenog područja – nacionalnog parka, a prije svega zbog direktne ekonomske dobiti za ovaj kraj.

Saopštenje za javnost potpisuju: udruženje Zemlja Dinarika iz Sarajeva; Zeleni-Neretva, Konjic; ornitološko društvo Naše ptice, Sarajevo i bh. herpetološko udruženje BHHU Atra.


LOGO CRNI

Zemlja Dinarika posvećena je promociji prirodnog i kulturnog naslijeđa Dinarida, održivom razvoju, kao i zaštiti prirode i edukaciji. 
Mi smo organizacija koja nastoji podržati različite projekte na polju ruralnog razvoja, prostornog planiranja, razvoja turizma, sporta i rekreacije, proizvodnje organske hrane, očuvanja tradicionalne poljoprivrede i tradicionalne umjetnosti i zanata.

 

atamember2.pngviadinaricacomlogo1

terradinarica footer1We are dedicated to nature conservancy and education, sustainable mountain development and promoting the natural and cultural heritage of the Dinaric Alps.

Terra Dinarica (Zemlja Dinarika)
Vladimira Nazora 2
Sarajevo 71000

TERRADINARICA - sva prava pridržana

designer17